He aha te hahi?

023 wkg bs whare karakia

Ko te Hahi, ko te tinana o te Karaiti, ko te hapori o te hunga katoa e whakapono ana ki a Ihu Karaiti, kei roto hoki i a ia te Wairua Tapu e noho ana. Ua faauehia te ekalesia ia poro i te evanelia, ia haapii i te mau mea atoa ta te Mesia i faaue ia bapetizohia, e ia faaamu i te nǎnǎ. I roto i te whakatutukitanga o tenei misioni, ko te Hahi, i aratakina e te Wairua Tapu, ka mau i te Paipera hei aratohu, me te titiro tonu ki a Ihu Karaiti, tona upoko ora (1. Koriniti 12,13; Roma 8,9; Matiu 28,19-20; Kolosa 1,18; Epeha 1,22).

Ko te Hahi hei huihuinga tapu

"...ehara te hahi i hangaia e te huihuinga o nga tangata he rite nga whakaaro, engari na te huihuinga atua [huinga]..." (Barth, 1958:136). Ia au i te hoê mana‘o no teie nei tau, e parau te hoê taata no nia i te fare pure ia putuputu ana‘e te mau taata hoê â huru tiaturiraa no te haamori e no te haapii. Heoi, ehara tenei i te tino tirohanga a te Paipera.

Ua parau te Mesia e e patu oia i ta ’na ekalesia e eita te mau uputa o te hade e upootia i nia i te reira6,16-18). Ehara i te hahi a te tangata, engari ko te hahi a te Karaiti, "te hahi a te Atua ora" (1. Timotiiti 3,15) e te mau ekalesia o te fenua iho e mau “haa ekalesia na te Mesia” (Roma 1 Kor6,16).

No reira, e faatupu te ekalesia i te hoê opuaraa hanahana. O te hinaaro o te Atua “eiaha tatou e faarue i ta tatou mau ekalesia, mai ta te tahi pae i matau i te rave.” (Hebera. 10,25). Ehara i te mea ko te whare karakia te whiriwhiri, i ta etahi e whakaaro ana; ko te hiahia o te Atua kia huihui nga Karaitiana.

Ko te kupu Kariki mo te hahi, he rite ano ki te kupu Hiperu mo te huihuinga, he ekklesia, e tohu ana ki te roopu o nga tangata kua karangahia mo tetahi kaupapa. Kua whai waahi tonu te Atua ki te hanga hapori o te hunga whakapono. Na te Atua e haaputuputu i te taata i roto i te ekalesia.

I roto i te Faufaa Apî, ua faaohipahia te mau parau ekalesia aore ra ekalesia no te parau i te mau fare pureraa mai ta tatou e pii i teie mahana (Roma 1).6,5; 1. Koriniti 16,19; Philipi 2), hahi taone (Roma 16,23; 2. Koriniti 1,1; 2. Teharonika 1,1), te mau Ekalesia e haaati ra i te hoê vahi taatoa (Te Ohipa a te mau Aposetolo 9,31; 1. Koriniti 16,19; Karatia 1,2), me te whakaahua ano hoki i te whakahoatanga katoa o te hunga whakapono ki te ao e mohiotia ana

Ko te tikanga o te Hahi ko te whai waahi ki te whakahoatanga o te Matua, te Tama me te Wairua Tapu. Ko nga Karaitiana he wahanga o te whakahoahoatanga o tana tama (1. Koriniti 1,9), o te Wairua Tapu (Philipi 2,1) me te matua (1. Johannes 1,3) tei piihia e, ia haere ana‘e tatou i roto i te maramarama o te Mesia, e nehenehe tatou e “ite te tahi i te tahi” (1. Johannes 1,7). 

Te haapeapea nei te feia e farii ra i te Mesia “ia tapea i te auhoêraa o te varua i roto i te taairaa o te hau” (Ephesia 4,3). Ahakoa he rereketanga kei waenganui i nga whakapono, he kaha ake to ratou kotahitanga i nga rereketanga. Ua haapapuhia teie poroi na roto i te hoê o te mau faaauraa faufaa roa i faaohipahia no te ekalesia: o te ekalesia te “tinana o te Mesia” ( Roma 1 Kor.2,5; 1. Koriniti 10,16; 12,17; Epeha 3,6; 5,30; Kolosa 1,18).

No roto mai te mau pǐpǐ matamua i te mau huru oraraa rau e e ere paha ratou i te mea matauhia i te auhoaraa te tahi i te tahi. Ka karanga te Atua i nga tangata whakapono mai i nga ahuatanga katoa o te ao ki te noho tahi i te taha wairua.

Ko te hunga whakapono he "mero tetahi ki tetahi" (1. Koriniti 12,27; Roma 12,5), e eita teie huru taata e haamǎta‘u i to tatou tahoêraa, no te mea “i bapetizohia tatou atoa e te Varua hoê ra i roto i te tino hoê ra” (1. Koriniti 12,13).

Eita râ te feia faaroo faaroo e faatupu i te amahamaharaa na roto i te mârô e te tiaraa etaeta; maoti râ, te horoa nei ratou i te tura i te mau melo tataitahi, “ia ore te amahamaharaa o te tino nei,” ia “aroha hoi te mau melo te tahi i te tahi” (1. Koriniti 12,25).

“Ko te Hahi...he rauropi e noho tahi ana—te oranga o te Karaiti—(Jinkins 2001:219).
Ua faaau atoa Paulo i te ekalesia i “te parahiraa no te Atua i roto i te Varua”. Te na ô ra oia e “ua tahoêhia” te feia faaroo i roto i te hoê paturaa o te “tupu ei hiero mo‘a i te Fatu ra” (Ephesia). 2,19-22). Ka tohu ia i roto 1. Koriniti 3,16 a 2. Koriniti 6,16 ki te whakaaro hoki ko te hahi te whare tapu o te Atua. Hoê â huru, te faaau ra o Petero i te ekalesia i te hoê “fare pae varua” i reira te feia faaroo e faatupu ai i te hoê “tahu‘a arii, e nunaa mo‘a” (1. Petrus 2,5.9) Ko te whanau hei kupu whakarite mo te Hahi

Mai te omuaraa mai â, ua piihia te Ekalesia mai te hoê huru utuafare varua. Ua piihia te feia faaroo mai “te mau taeae” e “te mau tuahine” (Roma 1 Kor6,1; 1. Koriniti 7,15; 1. Timotiiti 5,1-2; Hemi 2,15).

E faataa ê te hara ia tatou i te opuaraa a te Atua no tatou, e e mo‘emo‘e tatou tata‘itahi i te pae varua e te otare. Te hinaaro o te Atua “ia faaho‘i mai i tei mo‘emo‘e i te fare.” (Salamo 68,7) no te arata‘i mai i te feia tei atea ê i te pae varua i roto i te auhoaraa o te ekalesia, oia hoi te “fare o te Atua” (Ephesia). 2,19).
I roto i teie “utuafare [utuafare] faaroo (Galatia 6,10), e nehenehe te feia faaroo e faaamuhia i roto i te hoê vahi papu e e taui i te huru o te Mesia, no te mea tei nia te Ekalesia, tei pihai iho atoa ia Ierusalema (Te oire no te hau), (hi‘o atoa Apokalupo 21,10) te faaauhia ra, “o te metua vahine o tatou atoa” (Galatia 4,26).

Ko te wahine marena hou a te Karaiti

Ko tetahi pikitia pai o te Paipera e korero ana mo te Hahi ko te wahine marena hou a te Karaiti. He tohu tenei i roto i nga momo karaipiture, tae atu ki te Waiata Waiata. Ko tetahi kaupapa matua ko te Waiata Waiata 2,10-16, i reira ka kii te hoa aroha o te wahine marena hou kua mutu tona wa hotoke, kua tae mai te wa mo te waiata me te hari (tirohia hoki nga Hiperu. 2,12), me te wahi hoki e kii ai te wahine marena hou: "Naku taku hoa, nana ahau" (St. 2,16). No te Mesia te Ekalesia, te taata tata'itahi e te taato'araa, e no te Ekalesia Oia.

O te Mesia te Tane faaipoipo apî, tei “here i te ekalesia, e ua horoa ia ’na iho no ’na” ia riro “ei ekalesia hanahana, aore roa e i‘a, aore e korukoru, e te tahi atu mea mai te reira te huru” (Ephesia). 5,27). Ko tenei hononga, e kii ana a Paora, "he mea ngaro nui, engari ko taku korero mo te Karaiti me te hahi" (Epeha. 5,32).

Ua rave o Ioane i teie tumu parau i roto i te buka Apokalupo. Ko te Karaiti wikitoria, te Reme a te Atua, ka marena i te wahine marena hou, te Hahi (Revelation 19,6-9; 2th1,9-10), e te poro amui ra ratou i te parau o te ora ( Apokalupo 2 Kor1,17).

Arā atu ngā kupu whakarite me ngā whakaahua e whakamahia ana hei whakaahua i te hāhi. Ko te Hahi te kahui e hiahia ana ki nga Hepara manaaki e whakatauira ana i ta ratou manaakitanga ki te tauira o te Karaiti (1. Petrus 5,1-4); he mara e hiahiatia ana nga kaimahi ki te whakato me te wai (1. Koriniti 3,6-9); Ua riro te Ekalesia e to’na mau melo mai te mau amaa i nia i te vine (Ioane 15,5); ko te hahi he rite ki te rakau oriwa (Roma 11,17-24o).

Hei whakaata mo nga rangatiratanga o te Atua inaianei me nga wa kei te heke mai, he rite te hahi ki te pua nani e tupu ana hei rakau hei piringa mo nga manu o te rangi.3,18-19); me te rewena e puta ana i te paraoa pokepoke o te ao (Luka 13,21), etc. Te Hahi hei Mihana

Mai te omuaraa mai â, ua pii te Atua i te tahi mau taata no te rave i Ta ’na ohipa i nia i te fenua nei. Ua tono mai oia ia Aberahama, Mose e te mau peropheta. Ua tono oia ia Ioane Bapetizo no te faaineine i te e‘a no Iesu Mesia. Na ka tonoa e ia a te Karaiti ake mo tatou. I tonoa ano e ia tona Wairua Tapu ki te whakatu i tana hahi hei taputapu mo te rongopai. Ka tukuna ano te Hahi ki te ao. E mea tumu teie ohipa evanelia e te faatupu nei i te mau parau a te Mesia i tono ai i ta ’na mau pǐpǐ i te ao nei no te tamau i te ohipa ta ’na i haamata ( Ioane 1 Kor.7,18-21). Ko te tikanga tenei o te "miihana": kia tonoa e te Atua ki te whakatutuki i tana kaupapa.

Ko te hahi ehara i te mutunga, me te kore e noho mo ia anake. Ka kitea tenei i roto i te Kawenata Hou, i nga Mahi a nga Apotoro. I roto i teie buka, ua riro te haaparareraa i te evanelia na roto i te pororaa e te paturaa i te mau fare pureraa ei ohipa rahi ( Ohipa 6,7; 9,31; 14,21; 18,1-tekau ma ono; 1. Koriniti 3,6 etc.).

Te faahiti ra Paulo i te mau ekalesia e te mau Kerisetiano taa maitai o te apiti ra i roto i te “amuiraa evanelia” (Philipi 1,5). Ka whawhai koe ki a ia mo te rongopai (Epeha 4,3).
Na te hahi i Anatioka i tono a Paora raua ko Panapa i a raua haerenga mihinare (Acts 1).3,1-3o).

Ua riro te ekalesia i Tesalonia “ei hi‘oraa na te feia faaroo atoa i Makedonia e i Akaia”. No roto mai ia ratou “te parau a te Fatu eiaha i Makedonia e i Akaia ana‘e ra, i te mau vahi atoa râ”. Ko tona whakapono ki te Atua i tua atu i ona kaha (2. Teharonika 1,7-8o).

Nga mahi a te Hahi

Ua papai o Paulo e e tia ia Timoteo ia ite e nafea ia haere “i roto i te fare o te Atua, oia hoi te ekalesia a te Atua ora, e pou e te niu o te parau mau.”1. Timotiiti 3,15).
I te tahi mau taime, e nehenehe te taata e mana‘o e mea tano to ratou maramaramaraa i te parau mau i to te Ekalesia no ô mai i te Atua ra. He penei pea ina mahara tatou ko te Hahi te "Tuhinga o te Pono"? Te Ekalesia tei reira te parau mau e haamauhia na roto i te haapiiraa a te Parau (Ioane 17,17).

Ma te faahoho‘a i te “îraa” o Iesu Mesia, to ’na Upoo ora, “e faaî i te mau mea atoa i te mau mea atoa ra” (Ephesia). 1,22-23), ka uru te Hahi o te Kawenata Hou ki nga mahi mahi (Acts 6,1-6; Hemi 1,17 etc.), ki te whakahoa (Nga Mahi a nga Apotoro 2,44-45; Iuda 12 etc.), i roto i te raveraa i te mau oro‘a ekalesia (Te Ohipa a te mau Aposetolo. 2,41; 18,8; 22,16; 1. Koriniti 10,16-tekau ma ono; 11,26) me te karakia (Acts of the Apostles 2,46-47; Kolosa 4,16 etc.).

Ua apiti te mau Ekalesia i roto i te tautururaa te tahi i te tahi, tei faahoho‘ahia e te tauturu i horoahia i te amuiraa i Ierusalema i te tau o‘e (1. Koriniti 16,1-3). Ki te ata titiro ki nga reta a te Apotoro a Paora ka kitea he korero, he hono nga hahi tetahi ki tetahi. Karekau he whare karakia i noho mokemoke.

Ko te rangahau o te oranga o te hahi i roto i te Kawenata Hou e whakaatu ana i te tauira o te kawenga a te hahi ki te mana o te hahi. Ko ia pāriha te kawenga ki te mana o te hāhi i waho atu o tana hanganga hepara, whakahaere ranei. Ka taea te kite ko te Hahi i roto i te Kawenata Hou he hapori o nga hapori o te takiwa i noho tahi i runga i te kawenga o te katoa ki nga tikanga o te whakapono ki a te Karaiti i akona e nga apotoro (2. Teharonika 3,6; 2. Koriniti 4,13).

mutunga

Ko te hahi ko te tinana o te Karaiti, ko te hunga katoa e mohiotia ana e te Atua hei mema o nga "whakaminenga o te hunga tapu" (1. Koriniti 14,33). He mea nui tenei ki te tangata whakapono na te mea ko te uru ki roto i te whare karakia te huarahi e mau ai te Matua ki a tatou, e tautoko ana ia tatou tae noa ki te hokinga mai o Ihu Karaiti.

na James Henderson