Ko Ihu me te Hahi i roto i te Apokalupo 12

I te timatanga o te 1st2. I roto i te pene matamua o te Apokalupo, te faatia ra o Ioane i ta ’na orama no nia i te hoê vahine hapû tei fatata i te fanau. Ka kite ia i a ia e whiti ana - e mau ana i te ra me te marama i raro i ona waewae. Kei runga i tona mahunga he karaehe, he karauna tekau ma rua nga whetu. Ko wai te wahine me te tamaiti e pa ana?

Im 1. I roto i te Pukapuka a Mohi ka kitea e tatou te korero mo te patereareha o te Paipera a Hohepa, he moemoea i puta mai ai tetahi ahuatanga rite ki a ia. I muri mai ka korero ia ki ona tuakana ka kite ia i te ra, te marama, me nga whetu tekau ma tahi e piko ana ki a ia (1. Mohi 37,9).

Ko nga whakaahua i roto i te moemoea a Joseph e tino pa ana ki nga mema o tona whanau. Ko ratou te papa o Hohepa ko Iharaira (ra), tona whaea a Rahera (marama) me ona tuakana tekau ma tahi (whetu, tirohia. 1. Mohi 37,10). I roto i tenei take, ko Hohepa te teina tekau ma rua, "whetu" ranei. Ua riro te mau tamaroa ahuru ma piti a Iseraela ei mau opu rahi e ua riro mai ei nunaa i maitihia e te Atua.4,2).

Ko te Whakakitenga 12 ka whakarereke i nga waahanga o te moemoea a Hohepa. Ua faataa faahou oia i te reira no nia i te Iseraela pae varua—te ekalesia aore ra te amuiraa o te nunaa o te Atua (Galatia 6,16).

I roto i te Apokalupo, kare nga iwi kotahi tekau ma rua e korero ana mo Iharaira o mua, engari he tohu mo te hahi katoa (7,1-8th). Ko te wahine kua kakahuria ki te ra ka taea te whakaatu i te Hahi hei wahine marena hou a te Karaiti (2. Koriniti 11,2). Ko te marama i raro i nga waewae o te wahine me te karauna i runga i tona mahunga ka tohu i tana wikitoria na te Karaiti.

Ia au i teie tapao, te faahoho‘a ra te “vahine” o te Apokalupo 12 i te Ekalesia viivii ore a te Atua. e faahoho‘a ra i te Mesia e fanau mai” (Interpretation: A Bible Commentary for Teaching and Preaching,” Revelation, ”p. 152).

I roto i te Faufaa Apî te piihia ra te ekalesia mai te Iseraela pae varua, Ziona e “te metua vahine” (Galatia 4,26; 6,16; Epeha 5,23-24; 30-32; Hiperu 12,22). O Ziona-Ierusalema te metua vahine o te nunaa Iseraela (Isaia 54,1). Ua afaihia te parau faaau i roto i te Faufaa Apî e ua faaohipahia i te Ekalesia (Galatia 4,26).

Ua ite te tahi mau taata tatara parau i te tapao o te vahine o te Apokalupo 12,1-3 he tikanga whanui. Ko te pikitia, e kii ana ratou, he whakamaoritanga o nga whakaaro o nga Hurai mo te Karaiti me nga korero a nga tauiwi mo te whakaoranga mo te wheako o te Karaiti. Te parau ra M. Eugene Boring e: “E ere te vahine ia Maria, e ere atoa o Iseraela, e ere atoa i te Ekalesia, mea iti a‘e râ i teie mau mea atoa. Ko nga whakaahua i whakamahia e Hoani e whakakotahi ana i nga mea maha: ko te ahua o te pakiwaitara etene o te Kuini o te Rangi; no roto mai i te aamu no Eva, te metua vahine o te mau taata ora atoa, no roto mai i te buka matamua a Mose, tei taahihia e to ’na “uri” te upoo o te ophi tahito ra (1. Mose 3,1-6); o Iharaira, i mawhiti i te tarakona / Parao i runga i nga parirau ekara ki te koraha (2. Mohi 19,4; Himene 74,12-15); e Ziona, te 'metua vahine' o te nunaa o te Atua i te mau tau atoa, o Iseraela e te Ekalesia » (api 152).

Na tenei i roto i nga whakaaro, ko etahi kaiwhakamaori o te Paipera kei roto i tenei waahanga ka kite i nga korero mo etahi atu korero a nga Kariki tae atu ki te korero mo te moemoea o Hohepa i roto i te Kawenata Tawhito. I roto i te mitori Kariki, ka whakatoia e te atua huna te iwi a Leto e te python tarakona. Ka mawhiti ia ki tetahi moutere ka whanau ia a Apollo, ka kohurutia te tarakona i muri mai. Tata ki nga ahurea katoa o te moana o Mediterranean ka whai i etahi putanga o tenei pakanga whakaheke i te mea i whakaekea e te tarakona te toa.

Ko te ahua o te whakaaturanga o te wahine waatea e tohu ana i enei korero katoa he teka. E kii ana te mea kaore tetahi o enei korero i maarama ko Ihu te Kaiwhakaora, ko te Hahi te iwi o te Atua. Ko te Karaiti te tama e whakamate nei i te tarakona, kaua ko Apollo. Ko te Hahi te whaea o te hunga nana nei e puta te Karaiti; Ko Leto ehara i te whaea. Ko te atua atua o Roma - ko te tohu o te Patireia o Roma - he momo wahine kairau o te ao, a Babulona Rawa. Ko te kuini pono o te rangi ko Hiona, kei roto i te hahi, ko te iwi ranei o te Atua.

Na te whakakitenga i roto i nga korero mo nga wahine e whakaatu ana i nga whakapono torangapu-whakapono tawhito. E ai ki te tohunga mo te Paipera o Ingarangi a GR Beasley-Murray ko te whakamahi a John i te pakiwaitara Apollo "he tauira whakamiharo o te whakawhitiwhiti i te whakapono Karaitiana na roto i te tohu e mohiotia ana e te ao" (The New Century Bible Commentary, "Revelation," p. 192).

Ko te Revelation hoki e whakaatu ana ko Ihu te Kaiwhakaora o te Hahi - ko te Karaiti kua roa e tatari ana. Na tenei, ka whakamaori ano te pukapuka i te tikanga o nga tohu o te Kawenata Tawhito. Te faataa ra o BR Beasley-Murray e: “Na roto i te faaohiparaa i teie huru parau, ua haapapu o Ioane i te tupuraa o te tiaturiraa etene e te parau fafau o te Faufaa Tahito i roto i te Mesia o te Evanelia. Kore atu he Kaiwhakaora ko Ihu anake ”(wh. 196).

Ko te Apokalupo 12 hoki e whakaatu ana i te tino hoariri o te hahi. Ko ia te tarakona whero whakamataku, e whitu ona mahunga, tekau nga haona, e whitu nga karauna i runga i tona mahunga. Te faataa maitai ra te Apokalupo i te teni aore ra te taniuniu—o “te ophi tahito ra, tei parauhia te diabolo, aore ra Satani, o tei haavare i to te ao atoa nei.” (Gen.2,9 me te 20,2).

Ko te tangata a Hatana i runga i te whenua - te kararehe o te moana - e whitu ano ona mahunga, tekau nga haona, he ngangana ano tona kara.3,1 me te 17,3). Te itehia ra te huru o Satani i roto i to ’na mau tia i te fenua nei. Ko te tarakona he tangata kino. I te mea he maha nga korero o nga pakiwaitara tawhito mo nga tarakona, kua mohio te hunga whakarongo a Hoani ko te tarakona mai i te Apokalupo 13 he hoariri o te ao.

He aha nga upoko e whitu o te tarakona e tohu ana kaore i te tino marama. Heoi, i te mea ka whakamahia e Hoani te nama whitu hei tohu mo te kakatotanga, tera pea e whakaatu te ahua o te mana o Hatana i te ao katoa, a kei roto i a ia nga kino katoa. E hitu tiara, aore ra korona arii, i nia i te upoo o te tarakona. E nehenehe ratou e faahoho‘a i te parau tia ore a Satani no nia i te Mesia. Ei Fatu no te mau Fatu, tei ia Iesu te mau korona mana atoa. Ko ia te tangata ka karaunatia ki nga karauna maha9,12.16).

Te haapii ra tatou e “ua tairi te teni i te toru o te tufaa o te mau fetia o te ra‘i ra, e huri atura i te fenua nei.” (Gen.2,4). He maha nga wa i whakamahia ai tenei hautau i roto i te Pukapuka o Apokalupo. Tena pea me mohio tatou ki tenei kupu he hunga tokoiti.

Ka whiwhi hoki tatou i tetahi korero poto mo te "tamaiti" a te wahine, he korero mo Ihu (Gen.2,5). Te faaite nei te heheuraa i ô nei i te aamu o te ohipa tei tupu i te Mesia e te faahiti ra i te tamataraa a Satane i te manuïa ore i te haafifi i te opuaraa a te Atua.

I whakamatau te tarakona ki te patu, ki te "kai" ranei i te tamaiti a te wahine i te wa i whanau ai. He tohu tenei mo te ahuatanga o mua. I to Heroda faarooraa e ua fanauhia te Mesia ati Iuda i Betelehema, ua haapohe oia i te mau aiû atoa i roto i te oire, o te haapohehia te aiû ra o Iesu (Mataio 2,16). Papu maitai, ua horo Iesu e to ’na na metua i Aiphiti. Ko te Revelation e kii ana ko Hatana kei muri i te ngana ki te kohuru ia Ihu - ki te "kai" ia ia.

Te mana‘o ra te tahi mau taata tatara parau e ua riro atoa te tamataraa a Satani i te “amu” i te tamarii a te vahine na ’na i te faahemaraa ia Iesu (Mataio. 4,1-11), to ’na haapouriraa i te poroi o te evanelia (Mataio 13,39) e te faaitoitoraa i te Mesia ia faasataurohia (Ioane 13,2). I to ’na haapoheraa ia Iesu i nia i te faasatauroraa, ua mana‘o paha te diabolo e ua upootia oia i nia i te Mesia. I roto i te meka, ko te mate o Ihu ake i ora ai te ao me te hiri i te mutunga o te rewera2,31; 14,30; 16,11; Kolosa 2,15; Hiperu 2,14).

Na roto i to ’na poheraa e to ’na tia-faahou-raa, ua “haruhia ’tura Iesu, te tamarii a te mau vahine, i te Atua e i to ’na ra terono.” (Gen.2,5). Arā, i whakaarahia ia ki te matekore. Ua faateitei te Atua i te Mesia i faahanahanahia i nia i te hoê tiaraa mana na te ao atoa nei ( Philipi 2,9-11). Ua opuahia e “faaamu i te mau taata atoa i te raau auri” (12,5). Ka whangaia e ia nga iwi ki te aroha, engari ki te mana tuturu. Ko enei kupu - "whakahaere i nga iwi katoa" - ka tino mohio ko wai te tohu o te tamaiti e tohu ana. O ’na te Mesia faatavaihia a te Atua, tei maitihia no te faatere i te fenua atoa i roto i te basileia o te Atua (Sal 2,9; rew 19,15).


pdfKo Ihu me te Hahi i roto i te Apokalupo 12