Ko wai ko te aha a Hatana?

024 wkg bs satana

Ko nga anahera he wairua wairua. Kua whakawhiwhia koe ki te mana herekore. Te tavini nei te mau melahi mo‘a i te Atua ei vea e ei tiaau, ei varua auraro no te feia e noaa te ora, e e apee ratou i te Mesia i to ’na ho‘iraa mai. Ua piihia te mau melahi faaroo ore i te mau demoni, te mau varua iino, e te mau varua viivii (Hebera 1,14; epiphany 1,1; 22,6; Matiu 25,31; 2. Petrus 2,4; Mark 1,23; Matiu 10,1).

He anahera hinga a Hatana, he rangatira o nga ope kino i roto i te ao wairua. Ka korero te karaipiture ki a ia i roto i nga huarahi rereke: te rewera, te hoariri, te tangata kino, te kaikohuru, te teka, te tahae, te kaiwhakawai, te whakapae i o tatou tuakana, te tarakona, te atua o tenei ao, me era atu. He tutu tonu ia ki te Atua. Na tana awe, ka ruia e ia te tautohetohe, te pohehe me te tutu ki waenga i nga tangata. I roto i a te Karaiti kua hinga ia, a ka mutu tona rangatiratanga me tona mana hei Atua mo tenei ao i te hokinga mai o Ihu Karaiti (Ruka. 10,18; Whakakitenga 12,9; 1. Petrus 5,8; Hone 8,44; Hopa 1,6-12; Hakaraia 3,1-2; Whakakitenga 12,10; 2. Koriniti 4,4; Apokalupo 20,1:3; Hiperu 2,14; 1. Johannes 3,8).

Ehara i te mea he atua a Hatana

Te faataa maitai ra te Bibilia e hoê ana‘e Atua (Mal 2,10; Epeha 4,6), a ko ia te Matua, te Tama, me te Wairua Tapu (tirohia te Akoranga #5). Kare a Hatana i mau i nga ahuatanga o te atua. Ehara ia i te Kaihanga, ehara i te mea kei nga wahi katoa, e kore e mohio ki nga mea katoa, e kore e ki tonu i te aroha noa me te pono, ehara "ko ia anake te mea kaha, te kingi o nga kingi, o te ariki o nga ariki" (1. Timotiiti 6,15). Te faaite ra te mau Papai e tei rotopu Satani i te mau melahi i poietehia i to ’na huru matamua. Ua hamanihia te mau melahi ei mau varua tavini (Nehemia 9,6; Hiperu 1,13-14), ua horoahia te tiamâraa e maiti.

Te faatupu nei te mau melahi i te mau faaueraa a te Atua e mea puai a‘e ratou i te taata (Salamo 10 Dec.3,20; 2. Petrus 2,11). Kua korerotia ano ratou ki te tiaki i te hunga whakapono1,11) e arue i te Atua (Luka 2,13-14; Apokalupo 4, etc.).
Ko Hatana, ko te tikanga "hoariri" tona ingoa, ko te rewera hoki tona ingoa, i arahi pea i te toru o nga anahera ki te tutu ki te Atua ( 1 Kor.2,4). Noa ’tu teie taivaraa, te haaputuputu ra te Atua i “te mau tausani melahi” (Hebera 1 Kor2,22). E mau melahi te mau demoni “aore i faaea noa i nia i te ra‘i, ua faarue râ i to ratou parahiraa” ( Iuda 6 ) e ua apiti atu ia Satani. “Kihai hoki i tohungia e te Atua nga anahera i hara, engari i peia ratou e ia ki roto ki te po, he mea mekameka, tukua ana ratou kia tiakina mo te whakawakanga.”2. Petrus 2,4). Ko nga mahi a nga rewera he mea iti na enei mekameka wairua me te kupu whakarite.

Ko nga tohu o nga waahanga OT penei i a Isaiah 14 me Ezekiel 28 e tohu ana he anahera motuhake a Hatana, ko etahi e kii ana he tino anahera i te taha o te Atua. Aita o Satani i “haavare” mai te mahana i hamanihia ’i oia e tae noa ’tu i te taime i itehia ’i te ino i roto ia ’na, e ua “î oia i te paari e te nehenehe e ore e faitohia” (Ezekiela 2).8,12-15o).

Ua “î râ oia i te ino,” ua teoteo to ’na aau i to ’na nehenehe, e ua ino to ’na paari i to ’na hanahana. Ua faarue oia i to ’na mo‘a e to ’na aravihi no te tapo‘i i te aroha e ua riro mai oia ei “mata‘ita‘i” tei faataahia no te haamouhia (Ezekiela 2).8,16-19o).

Ua taui Satane mai roto mai i tei hopoi mai i te maramarama (te i‘oa Lucifero i roto i te Isaia 14,12 Te auraa ra “tei hopoi mai i te maramarama” i te “mana o te pouri” (Kolosa 1,13; Epeha 2,2) i to ’na mana‘oraa e aita i nava‘i to ’na tiaraa ei melahi e ua hinaaro oia ia riro ei atua mai te “Teitei ra” (Isaia 1).4,13-14o).

A faaau i te reira i te pahonoraa a te melahi o Ioane i hinaaro e haamori: “Eiaha e na reira!” ( Apokalupo 1 Kor.9,10). Kaua nga anahera e karakia no te mea ehara ratou i te Atua.

I te mea e ua hamani te totaiete i te mau idolo no te mau faufaa iino ta Satani i turu, ua pii te mau Papai ia ’na “te atua o teie nei ao” (2. Koriniti 4,4), e “tei mana i nia i te reva” (Ephesia 2,2) tei te mau vahi atoa to ’na varua ino ( Ephesia 2,2). E ere râ o Satani i te Atua e aita atoa i nia i te hoê â huru pae varua e te Atua.

Ko ta Satani e mahi nei

“Ua hara te diabolo mai te matamua mai â” (1. Johannes 3,8). “E taparahi taata oia mai te matamua mai â, e aore oia i mau i te parau mau; kahore hoki te pono i roto ia ia. Ka korero teka ia, e korero ana ia i tana ake; he teka hoki ia, ko te matua o te teka.” (Ioa 8,44). Na roto i ta ’na mau haavare, te pari ra oia i te feia faaroo “i te rui e te ao i mua i to tatou Atua” (Roma 12,10).

He kino ia, pera me tana i arahi ai i te tangata ki te kino i nga ra o Noa: ko te whiti me te wawata o o ratou ngakau he kino noa iho ake ake.1. Mose 6,5).

To’na hinaaro o te faaohiparaa ïa i to’na mana ino i ni‘a i te feia faaroo e te feia e nehenehe e ti‘aturi no te huti mai ia ratou i te « maramarama anaana o te evanelia o te hanahana o te Mesia » (2. Koriniti 4,4) kia kore ai ratou e whiwhi "te wahi i roto i te ahua atua" (2. Petrus 1,4).

No te reira, te aratai nei oia i te mau Kerisetiano ia hara, mai ta ’na i tamata i te Mesia (Mat 4,1-11), e ua faaohipa oia i te haavare haavare, mai ia Adamu raua o Eva, no te faariro ia raua “mai te aau maitai i te Mesia ra” (2. Koriniti 11,3) whakararu. Hei whakatutuki i tenei, i etahi wa ka huna ia ia ia ano he "anahera o te marama" (2. Koriniti 11,14), me te kii he mea ehara.

Na roto i te umeraa e na roto i te mana o te totaiete i raro a‘e i to ’na mana, te imi ra Satani i te turai i te mau Kerisetiano ia faaatea ê ia ratou i te Atua. E faataa ê te hoê taata faaroo ia ’na iho i te Atua na roto i to ’na hinaaro tiamâ i te hara na roto i te auraroraa i te natura taata hara, ma te pee i te mau haerea pi‘o a Satani e te fariiraa i to ’na mana haavarevare rahi (Mataio. 4,1-tekau ma ono; 1. Johannes 2,16-tekau ma ono; 3,8; 5,19; Epeha 2,2; Kolosa 1,21; 1. Petrus 5,8; Hemi 3,15).

Tera râ, mea faufaa ia haamana‘o e tei raro a‘e Satani e ta ’na mau demoni, e tae noa ’tu te mau faahemaraa atoa a Satani, i te mana o te Atua. E faatia te Atua i taua mau ohipa ra no te mea te hinaaro o te Atua ia noaa i te feia faaroo te tiamâraa (te tiamâraa e maiti) no te rave i te mau maitiraa pae varua (Ioba 1 Dec.6,6-12; Mark 1,27; Ruka 4,41; Kolosa 1,16-tekau ma ono; 1. Koriniti 10,13; Ruka 22,42; 1. Koriniti 14,32).

Me pehea e whakarongo ai te tangata ki a Hatana?

Ko te whakautu matua a te tangata whakapono ki a Hatana me ana ngana ki te kukume ia tatou ki te hara ko te "whakakeke atu ki te rewera, a ka oma atu ia ia koutou" (Iakobo. 4,7; Matiu 4,1-10), no reira “aita e parahiraa” aore ra e rave‘a (Ephesia 4,27).

Te pato'iraa ia Satani, te vai ra te pure no te parururaa, te tuuraa ia'na iho i mua i te Atua ma te auraro i te Mesia, te ite i te huru au o te ino, te fariiraa i te mau huru pae varua (e mea ta Paulo e parau ra, o te ahuraa i te haana tama'i atoa a te Atua), te faaroo i te Mesia, na te Varua Maitai e rave. tiaki tatou (Mat 6,31; Hemi 4,7; 2. Koriniti 2,11; 10,4-5; Epeha 6,10-tekau ma ono; 2. Teharonika 3,3). Te pato‘iraa o te vai ara atoa i te pae varua, « te hahaere nei hoi te diabolo mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia’na ra » (1. Petrus 5,8-9o).

Ko te mea nui, ka whakawhirinaki matou ki a te Karaiti. I roto 2. Teharonika 3,3 te tai‘o nei tatou, « e parau mau ta te Fatu ; mana koe e whakakaha, e tiaki i te kino”. Te ti‘aturi nei tatou i ni‘a i te haapa‘o maitai o te Mesia na roto i te “ti‘a mau i roto i te faaroo” e te pûpûraa ia tatou iho Ia’na na roto i te pure ia faaora Oia ia tatou i te ino (Mataio 6,13).

Me noho tonu nga Karaitiana ki a te Karaiti (John 15,4) e a ape i te rave i te mau ohipa a Satani. E tia ia outou ia mana‘o i te mau mea tura, te parau-tia, te viivii ore, te nehenehe, e te roo maitai.” ( Philipi). 4,8) a feruri maite maoti i te hi‘opoa i “te hohonuraa o Satani” (Apo 2,24).

E tia atoa i te feia faaroo ia farii i te hopoia ia amo i ta ratou iho mau hara e eiaha e faahapa ia Satani. Na Satani paha te tumu o te ino, e ere râ o ’na e ta ’na mau demoni ana‘e tei tamau noa i te ino no te mea ua poiete te mau tane e te mau vahine no to ratou iho hinaaro e ua tamau noa ratou i roto i to ratou iho ino. Na te taata, eiaha ra o Satani e ta ’na mau demoni, no ta ratou iho mau hara (Ezekiela 18,20; Hemi 1,14-15o).

Kua waimarie a Ihu

I etahi wa ka puta te whakaaro ko te Atua te Atua nui ake ko Hatana te Atua iti, a ka mau tonu ratau ki tetahi pakanga mau tonu. Ko tenei whakaaro e kiia ana ko te taarua.
E ere tera huru mana‘o i te Bibilia. Kaore he pakanga e haere tonu ana mo te mana rangatira o te ao katoa i waenga i nga mana o te pouri e arahina ana e Hatana me nga mana o te pai e arahina ana e te Atua. He tangata hanga noa a Hatana, i raro katoa i te Atua, a kei te Atua te mana nui i nga mea katoa. Ua upootia Iesu i nia i te mau parau atoa a Satani. Na roto i te whakapono ki a te Karaiti kua wikitoria tatou, kei te Atua ano te rangatiratanga o nga mea katoa (Kolosa 1,13; 2,15; 1. Johannes 5,4; Himene 93,1; 97,1; 1. Timotiiti 6,15; Whakakitenga 19,6).

No reira, eita e tia i te mau Kerisetiano ia haapeapea rahi no nia i te manuïaraa o te mau aroraa a Satani ia ratou. E ore roa te mau melahi, e te mau mana, e te feia mana, “e nehenehe e faataa ê ia tatou i te aroha o te Atua i roto i te Mesia ra ia Iesu.” (Roma 8,38-39o).

Te tai'o nei tatou i te tahi mau taime i roto i te mau Evanelia e te Ohipa a te mau Aposetolo e ua tiavaru Iesu e te mau pĭpĭ Ta'na i faati'a taa ê i te mau demoni i te mau taata tei roohia i te ati i te pae tino e/aore ra i te pae varua. E whakaatu ana tenei i te wikitoria o te Karaiti ki runga i nga mana o te pouri. I roto i te hihiri ko te aroha mo te hunga e mamae ana me te whakapumautanga o te mana o te Karaiti, te Tama a te Atua. Ua taaihia te tiavaruraa i te mau demoni i te tamǎrûraa i te mau ma‘i i te pae varua e i te pae tino, eiaha râ i te pae varua no te faaoreraa i te hara a te taata iho e to ’na mau faahopearaa (Mataio 1).7,14-18; Mark 1,21-27; Mark 9,22; Ruka 8,26-29; Ruka 9,1; Nga Mahi 16,1-18o).

Eita Satani e ruru faahou i te fenua, e ueue i te mau basileia, e faariro i te ao nei ei medebara, e haamou i te mau oire, e e tapea i te taata ia opanihia i roto i te hoê fare o te mau auri pae varua.4,16-17o).

“O tei rave i te hara ra, no te diabolo ïa; he hara hoki te rewera no te timatanga. Mo konei te Tama a te Atua i puta mai ai, ki te whakangaro i nga mahi a te rewera.1. Johannes 3,8). Na roto i te whakapataritari i te tangata whakapono ki te hara, ka whai mana a Hatana ki te arahi ia ia ki te mate wairua, ara, te wehe ke i te Atua. Ua faatusia râ Iesu ia ’na iho “ia pohe oia i te haamou i tei mana i te pohe ra, te diabolo.” (Hebera. 2,14).

I muri a‘e i te ho‘iraa mai o te Mesia, e faaore oia i te mana o Satani e ta ’na mau demoni, taa ê atu i te mau taata e tapea ra i te mana o Satani ma te ore e tatarahapa, na roto i te huriraa ia ratou hoê taime e a muri noa ’tu i roto i te roto auahi o Gehena (2. Teharonika 2,8; Apokalupo 20).

kati

He anahera hinga a Hatana e whai ana ki te whakakino i te hiahia o te Atua me te aukati i te tangata whakapono kia eke ki tona kaha wairua. He mea nui kia mohio te tangata whakapono ki nga taputapu a Hatana me te kore e aro atu ki a Hatana, ki nga rewera ranei, kia kore ai a Hatana e whai painga ki a tatou (2. Koriniti 2,11).

na James Henderson