He aha te iriiri?

022 wkg bs iriiringa

Te bapetizoraa wai - he tohu o te ripeneta o te whakapono, he tohu e whakaae ana ia ki a Ihu Karaiti hei Ariki hei Kaiwhakaora - ko te whai waahi ki te mate me te aranga o Ihu Karaiti. Ko te iriiri "ki te Wairua Tapu me te ahi" e pa ana ki te mahi whakahou me te horoi a te Wairua Tapu. Te rave nei te Ekalesia a te Atua na te ao nei i te bapetizoraa na roto i te utuhiraa (Mataio 28,19; Nga Mahi a nga Apotoro 2,38; Roma 6,4-5; Ruka 3,16; 1. Koriniti 12,13; 1. Petrus 1,3-9; Matiu 3,16).

I te ahiahi i mua i tona ripekatia, ka mau a Ihu ki te taro me te waina ka mea: "...Ko toku tinana tenei... ko oku toto tenei o te kawenata..." I nga wa katoa ka whakanui tatou i te Hapa a te Ariki, ka tango tatou i te taro, he waina hei whakamaharatanga mo to tatou kaihoko, me te kauwhau i tona matenga kia tae mai ra ano ia. Te oro'a mo'a, o te apitiraa ïa i roto i te pohe e te ti'a-faahou-raa o to tatou Fatu, o tei horo'a mai i to'na tino e tei haamanii i to'na toto ia faaorehia ta tatou hara.1. Koriniti 11,23-tekau ma ono; 10,16; Matiu 26,26-28.

Nga whakahau a te Hahi

Ko te iriiringa me te Hapa a te Ariki nga tikanga e rua a te hahi o te Karaitiana Porotetani. Ko enei ota he tohu, he tohu ranei mo te aroha noa o te Atua e mahi ana i roto i te hunga whakapono. Ka whakapuakihia e ratou te aroha noa o te Atua ma te whakaatu i te mahi whakaoranga a Ihu Karaiti.

« Te mau oro‘a e piti a te ekalesia, te Amuraa maa a te Fatu e te Bapetizoraa Mo‘a... e ti‘a amui, te tapono i te tapono, e te poro i te parau mau o te aroha o te Atua i fariihia ai tatou ma te ore e tia ia tatou, e na roto i te reira tei raro a‘e tatou i te hopoi‘a hope ore ia na reira. etahi he aha te Karaiti ki a tatou” (Jinkins, 2001, p. 241).

E mea faufaa ia taa e e ere te bapetizoraa a te Fatu e te Amuraa maa a te Fatu i te mana‘o taata. Te faaite ra ratou i te aroha o te Metua e na te Mesia i haamau. Ua parau te Atua i roto i te mau papa‘iraa mo‘a e e tia i te tane e te vahine ia tatarahapa (huri i te Atua – hi‘o i te haapiiraa 6) e ia bapetizohia ia matara te hara ( Ohipa 2,38), e ia amu te feia faaroo i te pane e te uaina “ei haamana‘oraa” ia Iesu (1. Koriniti 11,23-26o).

E mea taa ê te mau oro‘a a te ekalesia no te Faufaa Apî i te mau peu tumu o te Faufaa Tahito i te mea e ua riro noa te mau oro‘a i muri nei ei “taumaru no te maitai e tae mai” e “e ore hoi e tia i te toto puaatoro e te puaaniho ia faaore i te hara” (Hebera. 10,1.4). Ko enei tikanga i hangaia hei wehe i a Iharaira i te ao me te wehe hei taonga ma te Atua, i te mea ko te Kawenata Hou e whakaatu ana ko nga tangata whakapono katoa o nga iwi katoa he kotahi ki a te Karaiti.

Ko nga kawa me nga patunga tapu kaore i arahi ki te tapu me te tapu. Ko te kawenata tuatahi, ko te kawenata tawhito, i mahi ai ratou kua kore e mana. Te Atua “e faaore i tei matamua no te haamau i te piti. I teie nei hinaaro, ua haamo‘ahia tatou hoê a‘e taime i te tusia o te tino o Iesu Mesia.” (Hebera 10,5-10o). 

Nga tohu e whakaatu ana i te homaitanga a te Atua

I Philipi 2,6-8 te tai'o nei tatou e ua haapae Iesu i ta'na mau haamaitairaa hanahana no tatou. Ko ia te Atua engari ka waiho hei tangata mo to tatou whakaoranga. Te bapetizoraa a te Fatu e te Amuraa maa a te Fatu e faaite ra i ta te Atua i rave no tatou, eiaha râ ta tatou i rave no te Atua. Ko te iriiringa mo te tangata whakapono he whakaaturanga o waho o te herenga o roto me te karakia, engari ko te mea tuatahi ko te whai waahi ki te aroha o te Atua me te manaakitanga ki te tangata: kua iriiria tatou ki roto ki te mate o Ihu, te aranga mai me te kake ki te rangi.

"Ko te iriiri ehara i te mea e mahia ana e tatou, engari ko te mahi mo tatou" (Dawn & Peterson 2000, p. 191). Te na ô ra o Paulo e: “Aore anei outou i ite e, te feia atoa i bapetizohia i roto i te Mesia ra ia Iesu, ua bapetizohia ïa i roto i to ’na ra pohe?” (Roma 6,3).

Ko te wai o te iriiri e hipoki ana i te tangata whakapono e tohu ana i te tanumanga o te Karaiti mona. Ko te whakatikanga mai i te wai e tohu ana i te aranga mai me te kakenga o Ihu ki runga: "... na te Karaiti i whakaarahia i te hunga mate i te kororia o te Matua, kia haere hoki tatou i roto i te ora hou." ( Roma . 6,4b).

No te tapao o te tapo‘i-roa-raahia e te pape, o te faahoho‘a ra “i te tanuhia e oia atoa na roto i te bapetizoraa i roto i te pohe” (Roma. 6,4a), ka mahia e te Hahi o te Ao te iriiringa a te Atua ma te rumaki katoa. I te wa ano, ka mohio te Hahi ki etahi atu tikanga mo te iriiri.

Te haapii mai nei te tapao o te bapetizoraa ia tatou e, « ua faasataurohia to tatou taata tahito e oia atoa, ia pohe te tino o te hara, ia tavini tatou i te hara a muri atu » (Roma 6,6). Te faahaamana‘o ra te bapetizoraa ia tatou e mai te Mesia i pohe e ua tia faahou mai, e pohe atoa tatou i te pae varua e o ’na e ua tia faahou mai ia ’na ( Roma 6,8). Ua riro te bapetizoraa ei faaiteraa ite-mata-hia no te horo‘a a te Atua no tatou iho, tei haapapuhia e “i te mea e taata hara â tatou, i pohe te Mesia no tatou” (Roma 5,8).

Te faaite atoa ra te Amuraa maa a te Fatu i to te Atua aroha haapae ia ’na iho, te ohipa teitei roa ’‘e o te faaoraraa. Ko nga tohu e whakamahia ana hei tohu mo te tinana pakaru (taro) me te toto whakaheke (waina) kia ora ai te tangata.

I to te Mesia haamauraa i te amuraa maa a te Fatu, ua tufa oia i te pane i ta ’na mau pǐpǐ e ua na ô atura: “A rave, a amu, o to ’u tino teie e horoahia no outou.”1. Koriniti 11,24). O Iesu te pane o te ora, “te pane ora i pou mai mai te ra‘i mai.” (Ioane 6,48-58o).
Ua horoa atoa Iesu i te au‘a uaina e ua na ô atura: “A inu outou atoa i te reira, o to ’u ïa toto no te faufaa, i haamaniihia no te taata e rave rahi ia matara te hara.” ( Mataio 26,26-28). O “te toto o te faufaa mure ore” teie (Hebera 1 Kor3,20). No reira, na roto i te oreraa e tâu‘a, te tâu‘a ore, e te patoiraa i te faufaa o te toto o teie faufaa apî, e faainohia te varua o te aroha (Hebera. 10,29).
Mai te bapetizoraa o te hoê peeraa tamau e te apitiraa i roto i te poheraa e te tia-faahou-raa o te Mesia, ua riro atoa te Amuraa maa a te Fatu ei peeraa tamau e te apitiraa i roto i te tino e te toto o te Mesia i faatusiahia no tatou.

E hiti mai te mau uiraa no nia i te Pasa. Ko te kapenga kaore i te rite ki te Hapa a te Ariki no te mea he rereke te tohu, na te mea kaore i te tohu i te murunga hara ma te aroha noa o te Atua. Ua riro atoa te Pasa ei oroa i te mau matahiti atoa, area te Amuraa maa a te Fatu e nehenehe e ravehia “ia amu outou i teie nei pane, e ia inu i te au‘a” (1. Koriniti 11,26).

Aita te toto o te arenio o te Pasa i haamaniihia no te faaoreraa i te hara no te mea e ore roa te mau tusia animala e faaore i te hara (Hebera. 10,11). Ko te tikanga o te kai o te kapenga, he po mataaratanga i roto i nga Hurai, hei tohu mo te whakaoranga o Iharaira mai i Ihipa (2. Mohi 12,42; 5 Mo 16,1); kare i tohu i te murunga hara.

Aita te mau hara a te mau ati Iseraela i faaorehia i te oroa Pasa. Ua haapohehia Iesu i te hoê â mahana i taparahihia ’i te mau mamoe o te Pasa (Ioane 19,14), o tei turai ia Paulo ia parau e: “E arenio hoi ta tatou i te Pasa, o te Mesia i faatusiahia ra” (1. Koriniti 5,7).

Te noho tahi me te hapori

Ko te iriiringa a te Ariki me te Hapa a te Ariki hoki e whakaatu ana i te kotahitanga o tetahi ki tetahi me te Matua, te Tama, me te Wairua Tapu.

Na roto i “hoê Fatu, hoê faaroo, hoê bapetizoraa.” (Ephesia 4,5) te feia faaroo “i amuihia ’tu ia ’na, e ua riro mai ia ’na te huru i to ’na poheraa” ( Roma 6,5). Ia bapetizohia te hoê taata faaroo, e ite te Ekalesia na roto i te faaroo e ua farii oia i te Varua Maitai.

Na roto i te fariiraa i te Varua Maitai, ua bapetizohia te mau Kerisetiano i roto i te auhoaraa o te Ekalesia. “I iriiria hoki tatou katoa e te Wairua kotahi ki roto ki te tinana kotahi, ahakoa Hurai, ahakoa Kariki, ahakoa pononga, ahakoa rangatira, kotahi ano te Wairua i whakainumia mai ai tatou katoa.”1. Koriniti 12,13).

Ua riro Iesu ei apitiraa i te ekalesia o to ’na tino (Roma 12,5; 1. Koriniti 12,27; Epeha 4,1-2) eiaha roa ’tu e faaru‘e aore ra e ere (Hebera 13,5; Matiu 28,20). Ko tenei whakauru kaha ki roto i te hapori Karaitiana ka whakapumautia ma te kai i te taro me te waina i te tepu a te Ariki. Ko te waina, ko te kapu o te manaaki, ehara i te mea "te whakakotahitanga o te toto o te Karaiti" me te taro, "te whakakotahitanga o te tinana o te Karaiti", engari ko te whai waahi ano hoki ki te oranga o te hunga whakapono katoa. "Koia tatou tokomaha he tinana kotahi, no te mea kotahi ano te taro i kainga ai e tatou katoa." (1. Koriniti 10,16-17o).

te faaoreraa hara

Ko te Hapa a te Ariki me te iriiri he urunga kitea ki te murunga hara a te Atua. I to Iesu faaueraa i ta ’na mau pǐpǐ e e tia ia ratou ia bapetizo i te mau vahi atoa ta ratou e haere i roto i te i‘oa o te Metua, o te Tamaiti, e o te Varua Maitai (Mataio 2 Novema.8,19), he tohutohu ki te iriiri i te hunga whakapono ki roto i te hapori o te hunga ka murua. Nga Mahi a nga Apotoro 2,38 e kii ana ko te iriiri "hei murunga hara" me te whiwhi i te homaitanga o te Wairua Tapu.

Mai te mea ua “ti‘a-faahou-hia tatou e te Mesia” (oia hoi, tei ti‘a mai i te pape no te bapetizoraa i roto i te oraraa apî i roto i te Mesia), e tia ia tatou ia faaore te tahi i te tahi, mai ta te Fatu i faaore mai ia tatou (Kolosa). 3,1.13; Epeha 4,32). Te auraa o te bapetizoraa, e horoa tatou e e farii atoa tatou i te faaoreraa hara.

Ko te hapa a te Ariki i etahi wa ka kiia ko te "hononga" (ma te whakanui i te whakaaro na roto i nga tohu ka uru tatou ki a te Karaiti me etahi atu whakapono). Kei te mohiotia ano ko te ingoa "Eucharist" (no te reo Kariki "whakawhetai" no te mea i whakawhetai a te Karaiti i mua i te hoatu i te taro me te waina).

Ka huihui tatou ki te tango i te waina me te taro, ka mihi tatou ki te whakapuaki i te matenga o to tatou Ariki mo to tatou murunga hara tae noa ki te hokinga mai o Ihu (1. Koriniti 11,26), e te apiti nei tatou i roto i te apitiraa i te feia mo‘a e te Atua. Te faahaamana‘o ra te reira ia tatou e te faaoreraa i te hapa a te tahi e te tahi, o te apitiraa ïa i te auraa o te tusia o te Mesia.

Tei roto tatou i te ati ia haava tatou i te tahi atu mau taata e ere i te mea tano no te faaoreraa hara a te Mesia aore ra no ta tatou iho faaoreraa hara. Ua parau te Mesia: “Eiaha e haava, ia ore outou ia haavahia.” (Mat 7,1). Ko tera ta Paora e korero ana i roto 1. Koriniti 11,27-29 tohutoro? Mai te mea e, e ore tatou e faaore i te hapa, e ore ïa tatou e haafaufaa ore e e taa e te ofatihia ra te tino o te Fatu no te faaoreraa i te hapa a te taata atoa? Na, ki te haere tatou ki te aata o te Hakarameta, a ka pouri tatou, a kahore i murua e tatou, e kai ana tatou, e inu ana i nga mea timatanga ma te he. Ko te karakia pono e hono ana ki te whakamutua o te murunga hara (tirohia hoki Matiu 5,23-24o).
Ia vai noa te faaoreraa hara a te Atua i roto i to tatou raveraa i te oro'a mo'a.

mutunga

Ko te iriiringa me te Hapa a te Ariki ko nga mahi a te Hahi o te karakia a te tangata me te iwi e whakaatu ana i te rongopai o te aroha noa. He mea tika ki te tangata whakapono no te mea na te Karaiti ano ratou i whakarite i roto i nga Karaipiture Tapu, a he huarahi kaha ki te uru atu ki te mate me te aranga o to tatou Ariki.

na James Henderson