Ma te aha te tino e faatiahia mai te feia pohe?

388 me he aha te tinana e ara ake ai te hunga mateKo te tumanako o nga Karaitiana katoa ka whakaarahia te hunga whakapono ki te ora matekore i te putanga mai o te Karaiti. No reira, e ere i te mea maere e i to te aposetolo Paulo faarooraa e ua huna te tahi mau melo o te Ekalesia no Korinetia i te tia-faahou-raa, to ratou ereraa i te maramarama i roto i ta ’na parau. 1. Te rata i to Korinetia, pene 15, ua patoi-etaeta-hia. A tahi, ua faahiti Paulo i te poroi o te evanelia ta ratou atoa i parau e: Ua tia faahou mai te Mesia. Ua haamana‘o o Paulo e mea nahea te tino o Iesu tei faasataurohia i te tuuraahia i roto i te hoê menema e te faatiaraahia i te hanahana e toru mahana i muri iho (irava 3-4). I muri iho, ua faataa oia e ua tia mai te Mesia, to tatou matamua, i te ora mai te pohe mai - no te aratai ia tatou i te e‘a o to tatou tia-faahou-raa a muri a‘e i to ’na faraa mai (irava. 4,20-23. ).

Kua ara a te Karaiti

No te haapapu e e parau mau mau te tia-faahou-raa o te Mesia, ua tiaturi Paulo i nia hau atu i te 500 ite ta Iesu i fa mai i muri a‘e i to ’na tia-faahou-raa. Te ora noa ra te rahiraa o te mau Ite i to ’na papairaa i ta ’na rata (irava 5–7). Ua fâ atoa mai te Mesia i te mau aposetolo e ia Paulo iho (irava 8). Ko te tikanga o te tini o nga tangata i kite i a Ihu i roto i te kikokiko i muri i te tanumanga, ko te tikanga kua whakaarahia ia i roto i te kikokiko, ahakoa ko Paora i roto i te Gen.5. Karekau te Upoko i tino korero mo runga.

Engari i whakamarama ia i nga Koriniti he mea kuware, ana, mo te whakapono Karaitiana, he huakore te mea ka kore he raru mo te aranga o te hunga whakapono - no te mea i whakapono ratou kua ara mai a te Karaiti i te urupa. Ma te tika, kaore i te whakapono ki te aranga o te hunga mate te whakakahore i te Karaiti kua ara ake. Mena ka ara a te Karaiti kaore e ara, kua kore o nga whakapono. Heoi, i tuhi a Paora ki nga Koriniti kua ara mai a te Karaiti, me te whakaponotanga ki nga whakapono ka ara ake ano ratou.

Ko te korero a Paora mo te aranga mai o te hunga whakapono kei runga i a te Karaiti. Ka whakamarama ia ko te mana whakaora a te Atua na roto i a te Karaiti i roto i tona ao, i tona matenga, i tona aranga ake ki te ora, ka ara ake te hunga whakapono - a ko te wikitoria whakamutunga a te Atua mo te mate (whiti 22-26, 54-57).

Ua poro tamau o Paulo i teie parau apî maitai—ua faatiahia te Mesia i te ora e e tia faahou mai te feia faaroo i to ’na fâraa mai. I roto i te hoê rata na mua ’tu, ua papai o Paulo e: “Ia tiaturi hoi tatou e ua pohe Iesu e ua tia faahou mai, e aratai atoa mai te Atua i te feia i taoto i roto ia Iesu ra i te taoto.” (1. Teharonika 4,14). Teie parau fafau, ta Paulo i papai, “i au i te parau a te Fatu” (irava 15).

I whakawhirinaki te hahi ki tenei tumanako me te kupu whakaari a Ihu i roto i nga karaipiture me te ako mai i te timatanga ki te whakapono ki te aranga. Te na ô ra te Irava ​​Nicene no te matahiti 381 T.T.: “Te tiai nei tatou i te tia-faahou-raa o tei pohe e te ora o te ao a muri a‘e.” E te haapapu ra te irava a te mau aposetolo i te area matahiti 750 T.T.: “Te tiaturi nei au i te ... tia-faahou-raa. o tei pohe e te ora mure ore.”

Ko te patai mo te tinana hou i te aranga

Im 1. I roto i te 15 Korinetia 35, te pahono taa ê ra o Paulo i to Korinetia faaroo ore e to ratou taa-ore-raa i te tia-faahou-raa i te pae tino: “E uihia râ, ‘E nafea te feia i pohe ra e faatiahia ’i, e eaha te huru o te tino e haere mai ai ratou?’” (irava. ). Te uiraa i ǒ nei, e nafea te tia-faahou-raa e tupu ai—e eaha te tino, mai te peu e te vai ra, e noaa mai i te feia faatia-faahou-hia no te ora apî. Ua mana‘o hape to Korinetia e te parau ra Paulo no te hoê â tino tahuti e te hara tei mauhia e ratou i roto i teie oraraa.

No te aha ratou i hinaaro ai i te hoê tino i te tia-faahou-raa, ua maere ratou, i te hoê tino ino mai teie? Aita anei ratou i tapae a‘ena i te tapao o te faaoraraa pae varua e aita anei ratou i tiamâ ia ratou iho i to ratou tino? Te na ô ra te taata tuatapapa faaroo ra o Gordon D. Fee e: “Te tiaturi nei to Korinetia e na roto i te horoaraa i te Varua Maitai, e na roto iho â râ i te faraa mai i te mau reo ěê, ua tae a‘ena ratou i roto i te oraraa pae varua i fafauhia, “i te ra‘i”. Te mea noa e faataa ê ia ratou i to ratou tino pae varua, o te tino ïa o ta ratou i haamanii i te poheraa.”

Aita to Korinetia i taa e e huru teitei a‘e e te taa ê te tino tia-faahou-raa i to teie nei tino. E hinaaro ratou i teie tino “varua” apî no te ora e te Atua i roto i te basileia o te ra‘i. Ua faaohipa Paulo i te hoê hi‘oraa no roto mai i te ohipa faaapu no te faahoho‘a i te hanahana rahi a‘e o te tino i nia i te ra‘i ia faaauhia i to tatou tino i te fenua nei: Ua faahiti oia i te taa-ê-raa i rotopu i te huero e te tumu e tupu mai na roto mai i te reira. Ka "mate" ranei te kakano, ka mate ranei, engari ko te tinana - te tipu ka puta - he tino kororia rawa atu. “E te mea ta oe e ueue ra, e ere ïa i te tino a muri a‘e, o te sitona ana‘e râ, no te sitona anei e no te tahi atu mea,” ta Paulo i papai (irava 37). Eita ta tatou e nehenehe e tohu mai te aha te huru o to tatou tino tia-faahou-raa ia faaauhia i te mau huru o to tatou tino i teie nei, ua ite râ tatou e e rahi atu â te hanahana o te tino apî—mai te oki ia faaauhia i to ’na huero, te acorn.

E nehenehe tatou e tiaturi e na te tino tia-faahou-raa i roto i to ’na hanahana e te hopea ore e faariro i to tatou ora mure ore ei mea rahi a‘e i to tatou oraraa tahuti nei. Ua papai Paulo e: “Oia atoa te tia-faahou-raa o tei pohe. E whakatokia piraukore ana, e whakaarahia piraukoretia ana. E whakatokia haehaa ana, e whakaarahia kororiatia ana. Ua ueuehia i roto i te veve, e e faatiahia mai ma te puai.” (irava 42-43).

Ko te tinana whakaara ehara i te kape, i te tango uri ranei i o tatou tinana tinana, e kii ana a Paora. Ano hoki, ko te tinana e riro mai i a tatou i te aranga mai, kaore i te rite nga ngota ki te tinana kikokiko i roto i to taatau ao, ka pirau ka whakangaromia ranei i te wa e mate ana. (I tua atu i tera - ko tehea o te tinana ka riro mai i a maatau: to tatou tinana i te tau 2, 20, 45 ranei 75 tau?) Ka tu mai te tinana o te rangi mai i te tinana o te whenua i roto i tona kounga me te ataahua - penei i te purerehua whakamiharo kei a ia koukawa, i mua he nohonoho i te anuhe iti.

Te tinana taiao me te tinana wairua

Kaore he waahi whakapae mo te ahua o to tatou tinana aranga me te ora tahuti. Engari ka taea e tatou te whakaputa korero paanui mo te rereketanga nui o te ahuatanga o nga tinana e rua.

Ko to tatou tinana o naianei he tinana tinana na reira ka pa ki te pirau, mate me te hara. Ko te tinana o te aranga ko te oranga i roto i tetahi atu waahanga - he oranga matekore, he oranga matekore. Te na ô ra o Paulo e: “Ua ueuehia te tino natura, e te faatiahia nei te tino varua”—e ere i te “tino varua,” no te tino varua râ, no te faatupu i te parau-tia no te ora a muri a‘e. Ko te tinana hou o te hunga whakapono i te aranga ka "wairua" - ehara i te mea kore, engari i te wairua i roto i te tikanga i hanga e te Atua kia rite ki te tinana whakakororia o te Karaiti, i hurihia, i "whakaritea ki te oranga o te Wairua Tapu ake ake " . Ko te tinana hou ka tino tuturu; e kore te hunga whakapono e waiho he wairua, he kehua ranei. Te faataa ê ra Paulo ia Adamu e ia Iesu no te haapapu i te taa-ê-raa i rotopu i to tatou tino i teie nei e to tatou tino tia-faahou-raa. “Mai to te fenua nei, oia atoa to te fenua nei; e mai to te ra‘i atoa ra, oia atoa to te ra‘i.” ( irava 48 ). Ko te hunga i roto i a te Karaiti ka puta mai ka whiwhi tinana me te ora i roto i te ahua o Ihu, ehara i te ahua me te ahua o Arama. “E mai ia tatou i mau i te hoho‘a o to te fenua nei, oia atoa to tatou huru i to te ra‘i ra.” (irava 49). Te parau ra te Fatu, te na ô ra o Paulo, “e faahuru ê i to tatou tino faufaa ore ia au i to ’na tino hanahana.” (Philipi 3,21).

Te wikitoria i te mate

Te auraa ra, e ere to tatou tino tia-faahou-raa i te i‘o e te toto e parare mai te tino ta tatou i ite i teie nei—e ore e tiaturi faahou i te maa, te mata‘i ora e te pape no te ora. Ua faaite papu o Paulo e: “E teie nei, e au mau taeae, e ore roa te tino e te toto e parahi i te basileia o te Atua; e kore ano te piraukore e riro i te pirau” (1. Koriniti 15,50).

I te fâraa mai o te Fatu, e tauihia to tatou tino tahuti ei tino tahuti ore—te ora mure ore, e ore roa te pohe e te ino. E teie te mau parau a Paulo i to Korinetia: “Inaha, te parau atu nei au ia outou i te parau aro, e ore tatou paatoa e taoto, e faahuru-ê-hia râ tatou paatoa; a ka ohorere, i te wa poto, i te wa o te tetere whakamutunga [he kupu whakarite mo te putanga mai o te Karaiti]. E oto hoi te pu, e e faatiahia tei pohe ma te pohe ore, e e faahuru-ê-hia tatou.” (irava 51-52).

Ua riro to tatou tia-faahou-raa i te pae tino i te ora pohe ore ei tumu no te oaoa e te maa no to tatou tiaturiraa Kerisetiano. Te na ô ra o Paulo e: “Ia faaahuhia râ teie nei mea tahuti i te tahuti ore, e teie nei tahuti nei i te pohe ore, ei reira te parau i papaihia ra e, ‘Ua horomiihia te pohe e te re’ (irava 54).

na Paul Kroll