Ko wai a Ihu Karaiti?

018 wkg bs tama a Ihu Karaiti

O te Atua te Tamaiti te piti o te Taata no te Atuaraa, tei fanauhia e te Metua no te tau mure ore. Ko ia te kupu me te ahua o te Matua - na roto ia ia, a mo ia i hanga e te Atua nga mea katoa. Ua tonohia mai oia e te Metua mai te huru o Iesu Mesia, te Atua, i heheuhia mai i roto i te tino ia nehenehe ia tatou ia noaa te ora. I hapu ia e te Wairua Tapu ka whanau mai i te wahine a Meri - he tino Atua ia, he tangata tino tangata, i whakakotahi i nga ahuatanga e rua i roto i te tangata kotahi. Ko ia, ko te Tama a te Atua me te Ariki o nga mea katoa, e tika ana kia whakahonoretia, kia karakiatia. Ei Faaora i tohuhia no te taata nei, ua pohe oia no ta tatou mau hara, ua ti‘a-faahou-hia oia mai te pohe mai e ua reva’tu i ni‘a i te ra‘i, i reira oia e riro ai ei arai i rotopu i te taata e te Atua. E ho‘i faahou mai oia ma te hanahana no te faatere i te mau fenua atoa ei Arii no te mau arii i roto i te basileia o te Atua (Ioane 1,1.10.14; Kolosa 1,15-16; Hiperu 1,3; Hone 3,16; Taituha 2,13; Matiu 1,20; Nga Mahi a nga Apotoro 10,36; 1. Koriniti 15,3-4; Hiperu 1,8; Whakakitenga 19,16).

Ko te Karaitiana mo te Karaiti

"Ko te tikanga, ko te Karaitiana ehara i te punaha ataahua, uaua penei i te Buddhism, he ture morare nui penei i a Ihirama, he huinga tikanga pai ranei pera i ta etahi o nga hahi i whakaatu. Ko te tino timatanga mo nga korerorero mo tenei kaupapa ko te mea ko te 'Karaitianatanga' - e kii ana te kupu - mo te Tangata kotahi, ko Ihu Karaiti (Dickson 1999:11).

Ko te Karaitiana, ahakoa i kiia i te tuatahi he roopu Hurai, he rereke i te Hurai. E faaroo to te mau ati Iuda i te Atua, aita râ te rahiraa i farii ia Iesu ei Mesia. Te tahi atu pupu i faahitihia i roto i te Faufaa Apî, te mau etene “feia paieti,” no reira o Korenelio ( Ohipa 10,2), i whakapono hoki ki te Atua, engari ano, kare te katoa i whakaae ko Ihu te Karaiti.

"Ko te tangata o Ihu Karaiti te mea nui o te whakapono Karaitiana. Ahakoa ka taea e tetahi te whakatau i te 'teolosia' ko te 'korero mo te Atua', ko te 'whakaaro Karaitiana' ka hoatu he waahi nui ki te mahi a te Karaiti” (McGrath 1997:322).

“E ere te Kerisetianoraa i te hoê haaputuraa o te mau mana‘o nava‘i noa e aore râ te mau mana‘o taa ê; te faahoho‘a ra te reira i te hoê pahonoraa tamau i te mau uiraa i faahitihia no nia i te oraraa, te pohe e te tia-faahou-raa o Iesu Mesia. Ua riro te Kerisetianoraa ei haapaoraa no nia i te aamu o tei tupu mai ei pahonoraa i te tahi mau ohipa taa ê i faatumuhia i nia ia Iesu Mesia.”

Kahore he Karaitiana kahore a Ihu Karaiti. Ko wai tenei Ihu? He aha te mea motuhake mo ia i hiahia ai a Hatana ki te whakangaro ia ia me te whakakore i te korero o tona whanautanga (Apokalupo 12,4-5; Matiu 2,1-18)? He aha te mea mo ia i tino maia ai ana akonga i whakapae ai ratou i te hurihanga i te ao? 

Ka haere mai te Atua ki a tatou na roto i a te Karaiti

Ua hope te haapiiraa hopea na roto i te haapapuraa e e nehenehe tatou e ite i te Atua ana‘e na roto ia Iesu Mesia (Mat 11,27) ko wai te tino whakaata o roto o te Atua (Hebera 1,3). Na roto ana‘e ia Iesu e ite ai tatou i te huru o te Atua, no te mea o Iesu ana‘e te hoho‘a o te Metua (Kolosa 1,15).

Te faataa ra te mau Evanelia e ua tomo te Atua i roto i te huru taata na roto i te taata o Iesu Mesia. Ua papai te aposetolo Ioane e: “I vai na te Logo i te matamua ra, i te Atua ra te Logo, e o te Atua hoi te Logo.” (Ioane. 1,1). Ua faataahia te Parau e o Iesu “i riro mai ei taata e ua parahi i rotopu ia tatou nei.” (Ioane 1,14).

O Iesu, te Parau, te piti o te taata no te Atuaraa, i roto ia ’na “tei ia ’na te îraa o te Atuaraa i te tino.” ( Kolosa. 2,9). Ko Ihu he tangata tino tangata, he Atua katoa, he Tama na te tangata, he Tama na te Atua. “I pai hoki te Atua kia noho te îraa katoa i roto ia ia.” (Kolosa 1,19), “e no to ’na îraa i noaa ’i ia tatou paatoa te aroha noa e te maitai.” (Ioane 1,16).

“I to te Mesia ra huru o te Atua ra, aita oia i mana‘o e e riro to ’na faito i te Atua ei eiâ, ua faahaehaa râ oia ia ’na iho, e ua rave i te huru o te tavini, i hamanihia mai te huru o te taata ra, e ua itehia i te huru o te taata ra.” (Philipi). 2,5-7). Te faataa ra teie irava e ua tatara Iesu ia ’na iho i te mau fana‘oraa taa ê o te Atua e ua riro mai ei hoê o tatou ia noaa i te feia “e faaroo i to ’na ra i‘oa ia riro ei tamarii na te Atua” (Ioane). 1,12). Ko tatou ake e whakapono ana kei te aro atu tatou ki te atuatanga o te Atua i roto i te tangata o tenei tangata a Ihu o Nahareta (Jinkins 2001: 98).

Ka tutaki tatou ki a Ihu, ka tutaki tatou ki te Atua. Ua parau Iesu: “Ahiri outou i ite ia ’u, ua ite atoa ïa outou i te Metua.” (Ioane 8,19).

O Iesu Mesia te taata hamani e tei paturu i te mau mea atoa

No nia i “te Logo,” te parau ra Ioane e “i te Atua ra te reira i te matamua ra. Hoê â hamaniraa te mau mea atoa, e aore roa e mea i hamanihia i te hoê â huru.” (Ioane 1,2-3o).

Te faataa ra o Paulo i teie mana‘o: “... i hamanihia te mau mea atoa ia ’na, e no ’na hoi.” ( Kolosa 1,16). Te faahiti atoa ra te mau Hebera no nia ia “Iesu, tei raro a‘e i te mau melahi i te tahi taime” (oia hoi, ua riro mai ei taata), “no ’na hoi te mau mea atoa nei, e na ’na hoi te mau mea atoa ra” (Hebera. 2,9-10). Iesu Mesia “i mua i te mau mea atoa nei, e tei roto ia ’na te mau mea atoa.” (Kolosa 1,17). “Te turu nei oia i te mau mea atoa i ta ’na parau mana.” (Hebera 1,3).

Aita te mau raatira ati Iuda i taa i to ’na huru Atua. Ua parau Iesu ia ratou e: “No ǒ mai hoi au i te Atua ra” e “hou Aberahama i fanauhia mai ai, o vau ïa.” (Ioa 8,42.58). Ko te "KO AU" e korero ana ki te ingoa i whakamahia e te Atua mo ia ano i tana korerotanga ki a Mohi (2. Mose 3,14), e i muri iho, ua imi te mau Pharisea e te mau papai parau e pehi ia ’na i te ofai no te faainoraa ia ’na no te mea e parau oia e no ’na te Atua (Ioane). 8,59).

Ko Ihu te Tama a te Atua

Ua papai o Ioane no nia ia Iesu e: “Ua ite matou i to ’na hanahana, i te hanahana e au i te Tamaiti fanau tahi a te Metua, ua î i te aroha e te parau mau.” (Ioane. 1,14). Ko Ihu te Tama kotahi a te Matua.

I to Iesu bapetizoraahia, ua pii te Atua ia ’na: “O ta ’u Tamaiti here oe, ua mauruuru roa vau ia oe.” (Mareko. 1,11; Ruka 3,22).

I to Petero raua Ioane fariiraa i te hoê orama no te basileia o te Atua, ua ite Petero ia Iesu mai te hoê â faito e to Mose raua Elia. Aita oia i ite e “e tia ia faahanahanahia Iesu i to Mose.” (Hebera 3,3), a tu ana i waenganui i a ratou tetahi he nui ake i nga poropiti. Ka puta ano he reo no te rangi e karanga ana: “Ko taku Tama tenei i aroha ai, ko taku i ahuareka ai; a faaroo ia ’na!” (Mataio 17,5). No te mea o Iesu te Tamaiti a te Atua, e tia atoa ia tatou ia faaroo i ta ’na mau parau.

Koinei te tino wahanga o te kauwhau a nga apotoro i a ratou e hora ana i te rongopai o te whakaoranga i roto i a te Karaiti. A hi‘o na i te mau Ohipa a te mau Aposetolo 9,20, i reira te parau ra no Saulo hou oia i matauhia ’i o Paulo: “Ua parau atura oia i roto i te mau sunago ia Iesu, o te Tamaiti a te Atua teie.” te tia-faahou-raa o te feia i pohe ( Roma. 1,4).

Ko te patunga tapu a te Tama a te Atua ka taea e te hunga whakapono te ora. “I aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horoa mai i ta ’na Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe te faaroo ia ’na ra, ia roaa râ te ora mure ore.” (Ioane. 3,16). "I tono mai te Matua i te Tama hei Kaiwhakaora mo te ao" (1. Johannes 4,14).

O Iesu te Fatu e te Arii

I te fanauraa o te Mesia, ua poro te melahi i te poroi i muri nei i te mau tiai mamoe: “I teie nei mahana, ua fanauhia mai te hoê Faaora no outou, oia hoi te Mesia te Fatu i te oire o Davida.” ( Luka 2,11).

Ua faauehia Ioane Bapetizo ia “faaineine i te e‘a o te Fatu.” ( Mar 1,1-4; Hone 3,1-6o).

I roto i ta ’na mau omuaraa parau i roto i te mau episetole rau, ua faahiti Paulo, Iakobo, Petero e Ioane i “te Fatu ra o Iesu Mesia” (1. Koriniti 1,2-tekau ma ono; 2. Koriniti 2,2; Epeha 1,2; Hemi 1,1; 1. Petrus 1,3; 2. Hoani 3; etc.)

Ko te kupu Ariki e tohu ana i te tino rangatiratanga ki runga i nga ahuatanga katoa o te whakapono me te oranga wairua o te tangata whakapono. Whakakitenga 19,16 e whakamahara ana ki a tatou ko te Kupu a te Atua, a Ihu Karaiti,

"Kingi o nga kingi me te Ariki o nga ariki"

Ko.

I roto i ta ’na buka Invitation to Theology, mai ta te taata tuatapapa faaroo no teie tau o Michael Jinkins e parau ra: “E mea papu e e mea aano ta ’na parau no nia ia tatou. No tatou katoa, tinana me te wairua, i roto i te ora me te mate ki te Ariki, ki a Ihu Karaiti” (2001:122).

O Iesu te Mesia i tohuhia, te Faaora

I a Raniera 9,25 e ai ta te Atua, ka haere mai te Karaiti, te rangatira, ki te whakaora i tana iwi. Te auraa o te Mesia “tei faatahinuhia” na roto i te reo Hebera. Ua ite o Anederea, te hoê pǐpǐ matamua a Iesu, e “ua itea ia ’na e te tahi atu mau pǐpǐ te Mesia” i roto ia Iesu, te huriraa na roto i te reo Heleni mai “te Mesia” (Tei faatavaihia) (Ioane). 1,41).

E rave rahi mau tohuraa no te Faufaa Tahito tei parau no te taeraa mai o te Faaora [Te Faaora, Taraehara]. I roto i ta ’na faatiaraa no nia i te fanauraa o te Mesia, e faataa pinepine Mataio e mea nafea teie mau parau tohu no nia i te Mesia i te tupuraa i roto i te oraraa e te taviniraa a te Tamaiti a te Atua, o tei hapû-semeio-hia e te Varua Maitai i roto i te hoê paretenia o Maria te i‘oa e ua piihia o Iesu. , te tikanga o te kaiwhakaora. "I mahia enei mea katoa kia rite ai ta te Ariki i korero ai ma te poropiti (Mat 1,22).

Ua papai o Luka e: “Ia tupu te mau mea atoa i papaihia no ’u i roto i te ture a Mose, e te mau peropheta, e te mau salamo.” ( Luka 2 Kor.4,44). Me whakatutuki e ia nga matapae mesia. Te faaite nei te tahi atu mau taata poro evanelia e o Iesu te Mesia (Mar 8,29; Ruka 2,11; 4,41; 9,20; Hone 6,69; 20,31).

Ua haapii te mau Keresetiano matamua e, « e tia i te Mesia ia mauiui, e ia riro ei taata matamua i te ti‘a faahou mai te pohe mai, e ia faaite i te maramarama i to’na ra mau taata e i te Etene » (Te Ohipa 2).6,23). Oia hoi, o Iesu “te Faaora mau o teie nei ao.” (Ioane 4,42).

Ka hoki mai a Ihu i runga i te aroha me te whakawa

Mo te Karaitiana, ko te katoa o nga korero ka arahi, ka rere atu i nga kaupapa o te oranga o te Karaiti. Ko te korero o tona oranga te mea nui ki to tatou whakapono.

Engari kaore tenei korero i mutu. Ka haere tonu mai i nga wa o te Kawenata Hou a ake ake. Te faataa ra te Bibilia e te ora ra Iesu i roto ia tatou, e e hi‘opoahia to ’na huru i roto i te haapiiraa i muri nei.

Ka hoki mai ano a Ihu (Ioane 14,1-3; Nga Mahi a nga Apotoro 1,11; 2. Teharonika 4,13-tekau ma ono; 2. Petrus 3,10-13, me etahi atu). Eita oia e ho‘i mai no te rave i te hara (ua rave a‘ena oia i te reira na roto i ta ’na tusia), no te ora râ (Heb. 9,28). I to ’na “terono o te aroha” (Hebera 4,16) “E haava oia i to te ao ma te parau-tia.” ( Ohipa 17,31). “Tei te ra‘i râ to tatou tiaraa huiraatira; no reira tatou e tiai ai i te Faaora, i te Fatu ra ia Iesu Mesia.” (Philipi 3,20).

mutunga

Ko te karaipiture e whakaatu ana ko Ihu te Kupu i whakakikokikoa, ko te Tama a te Atua, ko te Ariki, ko te Kingi, ko te Karaiti, ko te Kaiwhakaora o te ao, ka haere mai ano ia ki te whakaatu i te aroha me te whakawa. He mea nui ki te whakapono o te Karaitiana no te mea ki te kore a te Karaiti karekau he Karaitiana. Me whakarongo tatou ki tana korero ki a tatou.

na James Henderson