Te Tukuna o te Reta ki nga Roma

282 te whakahoki i te romani romanI tuhia e te apotoro a Paora te reta ki te hahi i Roma mo te 2000 tau ki muri. Ko te reta he ruarua noa nga wharangi, he iti iho i te 10.000 nga kupu, engari he hohonu te hua o taua raru. E toru nga wa i roto i te hitori o te Haahi Karaitiana, kua raru te reta nei kua huri i te Hahi kia pai ake ai.

Martin Luther

I te timatanga o te 1st5. I te rau tau i te wa i whakamatau ai tetahi Moni Augustinian ko Martin Luther te ingoa ki te whakamarie i tona hinengaro na roto i te mea i kiia e ia he oranga kore he. Noa ’tu râ e ua pee oia i te mau peu atoa e ua faataa oia i te mau ture o ta ’na oroa tahu‘a, ua mana‘o atea noa o Luther i te Atua. I muri iho, ei taata haapii i te fare haapiiraa tuatoru e haapii ra i te rata i to Roma, ua ite o Luther ia ’na iho i nia i te parau a Paulo i roto i te Roma. 1,17 kumea: kei reira hoki [i roto i te Rongopai] e whakakitea ana te tika e tika ana ki te aroaro o te Atua, no te whakapono i runga i te whakapono; Ko te mea hoki ia i tuhituhia, Ma te whakapono e ora ai te tangata tika. Ko te pono o tenei waahanga kaha i pa ki te ngakau o Luther. I tuhia e ia:

I reira ka tiimata ahau ki te mohio ko te tika a te Atua ko te tangata tika e ora ai ma te mea homai mai a te Atua, ara ko te tika i roto i te tika o te Atua atawhai ki a tatou na roto i te whakapono. I tenei wa, kua mahara ahau i whanau mai ano ahau, ka uru ki te pararaiha iho ma nga tatau tuwhera. Ki taku whakaaro e mohio ana koe ki nga mea i puta i muri. Kaore i taea e Luther te wahangu mo te whakatikatika i te rongopai parakore me te ngawari. Ko te hua ko te Whakapaanga Porotiti.

John wesley

Ko tetahi atu whakaoho i puta mai i te reta ki nga Roma i tupu i Ingarangi i te takiwa o te 1730. I haere nga Hahi o Ingarangi i nga wa uaua. Ko Rānana i tino haurangi te waipiro me te ngawari ki te noho. Ko te kino kei te ao, ara i roto i nga hahi. Ko te minita Mihinare taitamariki karakia a John Wesley i kauwhau i te tatarahapa, engari he iti noa iho nga painga o ana mahi. Na, i muri i te paanga o te whakapono o te roopu o nga Karaitiana Tiamana i runga i te haerenga o te waipuke o Atlantik, ka toia a Wesley ki tetahi whare huihuinga o nga Tino Moravian. I penei te korero a Wesley: I te ahiahi i wehe au ki tetahi kamupene ki te Aldersgate Street, i te wa i panui ai tetahi i nga kupu tuatahi a Luther ki te reta ki nga Roma. Tata ki te hauwhā ki te iwa, i a ia e whakaahua ana i te panoni e mahia ana e te Atua i roto i te ngakau na roto i te whakapono ki a te Karaiti, ka pai ake te kaha o taku manawa. Ua ite au e ua ti'aturi au i to'u faaoraraa a te Mesia, o te Mesia ana'e iho. I ka mai ka tau ahau kua tangohia e ia oku hara, ara aku hara, ka whakaorangia ahau mai i te ture o te hara me te mate.

Karl Barth

Ano ano, ko nga Roma he taputapu kaha ki te whakahoki mai i te hahi ki te whakapono i te wa i timata ai te whakaoranga o te rongopai. Ko tetahi atu raruraru kaore i roa i mua ka kawea mai ki Uropi i te tau 1916. I roto i te whakaheke toto o te 1. I te Pakanga Tuarua o te Ao, i kitea e tetahi minita taitamariki a Switzerland ko ona whakaaro tino pai, ohaoha mo te ao Karaitiana e tata ana ki te tino pai o te morare me te wairua, i whakangaueuetia e te patu patu pohewa i te Western Front. Ua ite o Karl Barth e, i mua i teie huru ati rahi, ua titau te poroi o te evanelia i te hoê hi‘oraa apî e te tano. I roto i tana korero mo te Letter to the Romans, i puta mai i Tiamana i te tau 1918, i awangawanga a Barth kei ngaro te reo taketake o Paora ka tanumia i raro i nga rau tau o te matauranga me te whakahee.

I roto i tana korero mo te Roma 1, i kii a Barth ko te rongopai ehara i te mea kotahi i roto i etahi atu mea, engari he kupu e ahu mai ana i nga mea katoa, he kupu hou i nga wa katoa, he korero mai i te Atua e hiahia ana kia hiahiatia , ki te panuitia tika, ka puta ake te whakapono ka whakaoho. Ko te rongopai, e ai ki a Barth, me kaha ki te whakauru me te mahi tahi. I tenei ara, ko Barth i whakaatu ko te Kupu a te Atua e pa ana ki te ao e pakaru ana i te pakanga o te ao. Ano ko te reta ki nga Romana te whetu whiti e whakaatu ana i te ara o te whare pouri o te tumanako pakaru. Ko te korero a Barth mo te Reta ki nga Romana i tino whakamaorehia i te mea ka tukuna he poma ka tukuna e te hunga tohunga maorangi ana ki te mara. Ano ano, ka hurihia te Hahi ma te reta ki nga Roma, na te hunga kaipanui pono.

I hurihia e Luther tenei panui. I puta ke a Wesley. I puta ke a Parth. Na kei te huri tonu te maha o nga tangata i enei ra. Na roto i a raatau ka whakarereke te Wairua Tapu ki nga kaipānui ki te whakapono me te pono. Mena kaore koe e mohio ki tenei korero, ka tohe atu ahau ki a koe kia korerotia me te whakapono ki te reta ki nga Roma.

na Joseph Tkach


pdfTe Tukuna o te Reta ki nga Roma